ponedjeljak, 13. listopada 2014.

Sreća i Nesreća

Sreća i Nesreća - Dve boginje sudbine, jedna loša druga dobra

Sreća i Nesreća
- Asistentice Mokoše, kome se ona sasmeje Sreća donosi srećnu sudbinu, a kome Mokoša odredi lošu Nesreća stvori nesrećnu sudbinu.
- Druga imena: Dolia Nedolia, Dolya Nedolya, Sretja, and Sretya

Trojstvo zvezda Zora

Trojstvo Zora - Trojstvo Boginja Venere
Boginja zore Danica, Boginja sumraka Večernica i Boginja noći Polnocnica, tri zvezde koje prate kretanje Sunca i Dajboga, otvarju vrata njegove palače svaki dan i noć. Poznate kao Jutarnja, Večernja i Polnočne Zvezda - Zorja.

Trojstvo Zvezda
Hčere boga Dažboga. V zgodovini se pojavljajo kot trojstvo boginj; jutranje, večernje in polnočne zvezde. Boginje so angeli varuhi, pojavljajo se na zemljinem nebu trikrat dnevno. To je Venera, ki ob zori kot zvezda Danica odpira vrata palače bogu Dažbogu in s tem sončnim žarkom otpira prosto pot v novi dan. Drugič se pojavlja ko pada mrak kot zvezda Večernica, boginja ki zapira vrata Dažbogove palače po sončnem zahodu. Zvezda Severnica, najsvetlejša na nočnem nebu objema sonce, ki je umre vsako noč. Tako sonce preda zjutraj sestri Danici in ciklus se nadaljuje.


Danica

Danica je bojevnica, pogumna in v oklep odeta boginja, ki se bojuje proti smrti. Dan pričenja z molitvijo:"Zaščiti me devica, s tvojim pajčolanom proti sovražniku, odbrani me puške in strelic!". Svojemu očetu Dažbogu vsako jutro odpira nebo, vrata palače. Ona je zaščitnica konjev (skrbi za očetove konje), eksorcizma in planeta Venere. Po zgodbah Danica sedi izpod hrasta (svetega drevesa) na ognjenem kamnu Alatuir iz katerega tečejo 4 reke drugega Sveta, pod njo teče zdravilna reka.
- Venera, Zvezda
- Druga imena: Zvijezda Danica, Zvezda Danica, Zvezda Dennitsa, Zwezda Dnieca, Zvezda Zornitsa, Gwiazda Poranna, Rannia Zoria, Zornica, Zornička, Zorja Utrennjaja
 

Večernica

 Večernica je sestra boginje Danice, ki ob somraku po Dažbogovi vrnitvi zapira vrata plače. S sončnim zahodom sonce umre in tu ga preda sestri Severnici. Večernica je prav tako zaščitnica planeta Venere ali Merkurja. V božanskem trojstvu ima ulogo matere.
- Zvezda, Venera
- Druga imena: Zorja Vechernjaja, Večernja Zvijezda, Večernja Zvezda, Zvezda Vechernaya, Zwezda Wieczoniaia, Zwezda Wieczernica, Zvezda Vechernitsa, Gwiazda Wieczorna, Vechirnia Zoria, Večernjača

Severnica
Severnica vsako noč vzame v svoj objem mrtvo sonce, ki se vrača umreti vsako noč. Kod najsvetlješa zvezda na nebu je boginja magije, smrti, rojstva, preobrazbe. V božanskem trojstvu je predstavljena s krono na glavi.
- hči Dajboga
- Druga imena: Zorja Polunochnaya 

Suđenice

Suđenice - Božansko trojstvo koje određuje čovjekovu sudbinu.

Sudice sa bebom
 U slavenskoj mitologiji također su postojale tri božice koje rješavaju sudbinu čovjeka. Stari Slaveni obično su ih zvali Suđenice, Rođenice ili Rožanice ("roditi"), Česi Sudički, Srbi Sreća, Primorci Srićica, Rusi Dolja, Bugari Orisnica ("ona koja rješava"). Također, Hrvati kajkavskog govornog područja i Slovenci imali su Rojenice ili Sojenice, Slavonci Usude i Sudije, dok su u istočnoj Srbiji postojale Suđaje.
Slaveni su vjerovali da Suđenice u trima noćima nakon djetetova rođenja dolaze da mu odrede sudbinu. Bile su to tri prijazne žene u bijeloj odjeći koje bi stale kraj djeteta i dogovarale se o njegovoj sudbini. Dvije od njih bile su dobre i donosile bi djetetu sreću, ali treća je bila namrštena, namrgođena i podmukla. Budući da su mogle i nauditi djetetu, ukućani su za njih ostavljali na stolu kruh, maslo, sir, med i vino da bi ih udobrovoljili. Najviše su voljele polumračna, zadimljena kućna ognjišta. [1]

Žene se boje zaspati nakon poroda, premda su umorne, jer 3 ili 7 suđenica dođu, kad se čovjek rodi, dosuđuju mu sudbinu. Uris i Upis upisuju sudbinu, a o bogatstvu odlučuje Vusud okružen divljim zvjerima. Vila Suđenica je i Uresnica, Juresnica, Orisica, Orešnica (jer se vile rado pod orah sabiru). U noći po porodu ženi se nosilo vino, kruh i sol, ostavljalo se Rojenicama na stijeni ili u "suđeničkim jamama". Možemo ih povezati sa Nornama u nordijskoj mitologiji. One također određuju sudbinu čovjeka, to su tri sestre Urd (najstarija, boginja prošlosti, sudbine), Verdandi (srednja sestra, boginja sadašnjosti, potrebe) i Skud (najmlađa, boginja budućnosti).

Belobog

Belobog - Bog sreće i svetlosti


- Napravljen od sunca verovato Svarožić, konta od Črnoboga
- Verovatno je to Svetovid
- Druga imena: Bilobog, Belbog, Bialbog, Byelobog, Bielobog, Belun, Belin, Bylun,
Bjelobog (Svjetlobog, Bilbog, Juterboh, Jutrobog, Bjelun


Crnobog

Crnobog - Bog nesreće, hoasa, tame i zla

Črnobog
- sin Svaroga, Svarožić
- žena Morana, sin Črt, Moran




- srebrni brkovi
- Druga imena: Černobog, Zernebogh, Zlebog, Črnobog, Crni bog, Karachun, Korochun - Srednje ime
- Crnobogov dan 21. decembar

Stribog

Stribog - Bog vetra

Stribog
- Druga imena: Stribor, (Boris) – Bobo, Borivoj Borislav
- Svaki vetar striboži je unuk
- neka legenda kaze da je Hors  boginja meseca koju je zaveo Stribog i napravio ji cerku pretvaraci se da je Radgost u koga je zaljubljena Hors 
- Stribogov dan - 21.8 

Radgost

Radgost - Bog jeseni, gostoprimstva, vina, žetve i veselja


- Druga imena: Tausenev, Radegost, Rodogosch, Radogost, Rujan, Žibog, Ruj, Rujislav, Rujimir, Radovan
- Živin muž
- Božanski Peharnik
- 9 Sin Svetovida i Zorje
- Radgostov dan 27. 9
- Festival jeseni i žetve 22.23 jesenji ekvinocij
- Hram ostvru Rujan

Živa

Živa - Boginja jeseni

Živa
- žena od Svetovida
- Druga imena: Diva, Siva, Šiva, Żiwia, Sieba, Dzidzilelya, Razivia

Lada

Lada - Boginja leta i lepote, zaštitnica glazbe, plesa, pjesme, igre

Lada
- žena od Svaroga
- čerka Lela
- sin Mijo, Lel
- Ladin dan: 22.9 
- Druga imena: Ladana – Lada, Ladika. Laca, Ladimra, Ladislava

Vesna

Vesna - Boginja proleća

Vesna
- blizakinja od Morane
- žena od Striboga i Jarila

Morana

Morana - Boginja zime i smrti

Morana
- žena od Crnoboga, ljubavnica Dajboga, Jarila brata?, prijateljica od Vodena
- Svarogova čerka?, blizakinja od Vesne
- sin Moran
- ulazi noću i isisa dušu, stvara noćne more
- Morana je letjela na metli i plovila na ljusci od jajeta

- Druga imena: Mara, Maržena, Morana, Moréna, Mora, Marmora, Marzanna (in Polish), Morė (in Lithuanian) or Morena, Nia-Nya
- Moranin dan - 25.11

Ogenjbog

Kres - Solarni bog vatre, toplote i čistoče, dolazi na letni stolcij


Semargl - Kres

- sin Svaroga - Svarožić, brat Dajbogu, Svarožiću, Horsu

- Druga imena: Simargl, Kresnik, Semargl, Semargl, Pereplut, Kupalo, Ogenjbog,
Ognebog,

- vatreni bog stvoren od sunca
- Svarožić na glavi ima klobuk protiv žege, u desnoj ruci rog obilatosti, olijevome boku mač, kojim je sjekao zloduha, jureći na svome konju
- Slovenski prazniki - Jarilo (prolečni ekvinocij - vernal equinox), Mara (jesenski ekvinocij - autumnal equinox), Kresnik ili Kupalo (letni stolcij - summer solstice) and Božič Svarožič (zimski stolcij - winter solstice)
- Blizanci sestra Kostroma and brat Kupalo

Hors - Tatomir

Hors Tatomir - Solarni bog Meseca


Horz

- Sin Svaroga - Svarožić, brat Dajbogu, Svarožiću, Kresu, sestre hrsalke
- vatreni bog napravljen od Sunca
- Moguče da je Hors bila  boginja meseca?
- Druga imena: Horz, Tatomir, Tatun, Tašan, Tašimir, Tašislav
http://hrvatskimitovi.com/tatomir/  
Sin je bogaoca Svaruna i bogomajke Kolede, a brat Perunov i Svanimirov. Vrlo je inteligentan, ali i prepreden. Resi ga brbljavost, spremnost i oštroumnost, a uz ime mu vežu i atribut vremenoravnatelj. Zaštitnik je putnika, pastira, glasnika, teklića, pronalazača, trgovaca, sitnih prevaranata i kradljivaca. Čim se rodio odmotao je pelenice, iskrao se iz zipke, te božici Morani otuđio biser smrti. Zbog toga ga je i rastrgao čuvar podzemlja – okrutni Črtov pas Nero. Tako rastrgana zatekli su ga roditelji, prosuli nad njegovom sudbinom suze žalosnice koje su pridonijele tomu da se rastrgani dijelovi njegova tijela iznova spoje, no ipak je i dalje bio osuđen da se na nebu pojavljuje četiri oblika. Sunčev narod prikazivao ga je kao neizrecivo lijepa golobrada mladića pokraj kojega su blijedjele zvijezde, ali i kao stažnog starinu s klobukom i velikim pastirskim štapom u ruci. Pogled mu je bio čas djetinji, čas priprost, čas zrelog čovjeka pa se vjerovalo da udjeljuje pamet, zanosi beskrajne misli, više nego ikoje biće na prostranstvima neba.
Resi ga lukava prijevara i pustolovna ćud ta ga otud nazivaju i nebeski zagonetnik, vječni putnik, skitnica, oploditelj cvijeća, ali i žena. Naime, za njega se pričalo da je bio veliki ljubavnik, te se kao takav prikradao dvorima i uvlačio kroz prozor u postelje usnulim djevojkama obljubljujući ih kradom. Zahvaljujući njemu ponajveći broj ljubavi zbivao se baš noću. Jednom prigodom, u sumrak, nadvio se nad djevojkom nepoznata imena, a plemenita roda, poljubio je svojim srebrnim zrakama, poigrao se toplinom njezina srca, te je učinio ljepšom od svih, ali kada ga je ona prevarila, ražestio se i pretvorio je u lisicu. Kad se pokušao uozbiljiti i oženiti, opet je dobio rogove. Naime, zbog ljubavne nestašnosti napustila ga žena, tako da je veći dio vremena tugovao ili se od stida skrivao u oblacima. Tatomira je često sunčev narod prikazivao kako na nebu napasa svoja stada – ovce (zvijezde), za razliku od nevjeste Zorane koja ranim jutrom napasa zlatna i bijela goveda (oblake). Često bi se on prerušio i u zamamnu djevojku, ali i u žabu samarnjaču.
Kad putuje svijetom, prati ga čopor krvoločnih vukova. Kola mu vuku dva konjica pa je i to razlog što se kreće polako. Od oružja je pripasao sablju kojom siječe sinove tame ili, pak, zlatni srp kojim žanje nebeske zore. Posvećeni su mu prepredeni lisac, nezgrapna kornjača, mudri ćuk i kruška trnovača, od metala srebro. Postoji vjerovanje da je sve ono što se pronađe – njegov dar, te se ne smije vraćati vlasniku, jer se tim činom gubi sreća. Pronašao je i svom narodu udijelio brojeve. U tjednu mu je posvećen ponedjeljak. Lik mu se crtao na nadgrobnim pločama, a svetišta su se nalazila diljem sunčeva svijeta. Jedno takvo bilo je i na Aseriji kod Benkovca.
Tatomir je pandan Sumerskom bogu Nanu ili Semitskom bogu Sini. Nana je obično nazivan En-zu – „gospodar mudrosti". Mudrost personificirana u bogu Mjeseca se vjerojatno odnosi na umjeće astrologije, koja proučava i faze mjeseca.

Svarožić

Svarožić - Solarni bog vatre i rata

Svarožić


- sin Svaroga - Svarožić, brat Dajbogu, Horsu i Kresu
- vatreni bog nastao od Sunca
- Druga imena: Božić, Smiragl

Dajbog

Dajbog - Solarni bog Sunca


Dajbog

- sin Svaroga - Svarožić, brat Horsu, Kresu i Svarožiću
- žena Zlatna Maja - Maja Crnogorka, ljubavnica Morana 
- Dajbaba ili Baba
- vatreni bog napravljen od Sunca
- Druga Imena: Dabog, Dažbog, Simargl, Semargl
- hci ZORA? zvezda Danica, Večernica, Severnica?* 
- sin Koledo Ovsenij(Ovsec?)

Dabog je zamišljan kao starac, odeven u medveđu ili neku drugu životinjsku kožu (kako je tada većina bila odevena), sa štapom u ruci kojim pomaže zato što je hrom. Najčešće je u pratnji crnog psa odnosno vuka koji je takođe hrom, a često je i na belom konju.
Ponekad su i on i vuk bili slepi na po jedno oko, zbog poistovećivanja sa bogom Velesom.
Vuk odnosno pas predstavlja njegov prvobitni tj. životinjski oblik koji je nakon prelaska na antropomorfni izgled boga nastavio da postoji zajedno sa novim oblik kao najbliži sluga, a ne retko i kao izaslanik.

Vida

Vida - Boginja braka i ljubavnih veza, neba i izlaska sunca

Božena Vida


- Svarogova žena
- Druga imena: Božena, Vida, Koleda, Koliada, Volinja, Koleša, Vida,
Višnja, Svaruna, Rožana, Rožanica, Percunatel
- Svarog ode do dva stabla i načini od njih ljude. Ti ljudi su bili su nemi i bez života. Jednom je Svarog udahnuo život, drugom Vida. Od hrasta kome je Svarog udahnuo život nastade muškarac, kome dadoše ime Dobravko, a od lipe kojoj je Vida udahnula život nastade mlada žena kojoj dadoše ime Ljubljanka.

Devana

Devana - Boginja lova, šume i šumskih bića

Devana
- Velesova žena
- Druga imena: Devica, Deva, Lela, Lelj, Polejlj, Ljelje, Poljelja, Planiska Majka, Matišuma, Šumska Majka, Dziewona, Dzevana, Jelica, Jelena, Jela, Šumenka, Gorsku majku, Živana
- Verovatno je to Ladina i Svarogova hči LELA ILI ŠUMSKA MAJKA 
- U jednoj priči LELA je udata za VOLHA, vatrenog duha koji čuvaj IRIJ... VOLH je u jednim narodima Veles, tako da je verovato to VOLH - VELES, LELA - DEVANA

Dodola

Dodola - Boginja kiše i oblaka

Boginja Dodola


- Perunova žena
- Druga imena: Perperuna, Preperuša, Dzydzilelya, Doda, Dudulya and Didilya
- kisa je Mokosino mleko znaci je ona verovatno perunova i njena kci dodola

Mater Slava

Mater Slava - Vrhovna boginja pobede, časti i slave

Mater Sva ili Slava, Perunica


- Žena Peruna
- Boginja sa krilima pera mnogih boja
- Drugi nazivi - Mater Sva, Perunica, Perunika, Boja, Bojka, Slava, Slavka, Bobana, Bojana,
Borislava, Miroslava, Strelka, Matislava, Bereginija?
- 7 Sinovova sa Perunom* Vladimir, Višeslav, Zdeslav, Tomislav, Držislav, Miroslav, Radoslav

Svetovid

Svetovid - Vrhovni bog svetlosti, ratovanja i proricanja, 4 strane neba, Belobog

Svetovid

- Žene: Živa?, Danica - Zorja
- Deca: 
Danica- Pribimir, Mutimir, Jaroslav, Krešimir, Radomir, Trebimir, Zlatomir, Rujimir, Vladimir, Lada, Vesna, Morana - Kaja,
Živa - Žibog
Rugen - Jarovit, Rujevit, Porenut, Porevit, Podaga, Prove, Pripegala, Radegast, Turipit




- Druga imena: Svetovid, Swiatowit, Sutvid, Vid, Suvid, Suvid, Svantevid, Svantovid, Sventovid, Zvantevith, Svane, Svance, Svinimir, Zvonimir, Svanimir
- O Svantevidu su ovisili uspjesi ratnih pohoda, trgovačkih putovanja, bogatstvo žetve.
- Imao belog konja

Triglav

Triglav -Troglavi vrhovni bog Univerzma

Triglav
- na očima imao zlatni povez da ne vidi grehove ljudi
- Vladar JAV, NAV, PRAV - Nebo Svarog, Zemlja Perun, Podzemlje Veles
- Trojstvo Svarog Perun Dajbog

Svarog

Svarog - Bogotac, Gospodar Bogova

Svarog


- dvojnici Peruna i Velesa
- žene: Lada, Vida, Mokoša
- sinovi Svarožići ognjeni bogovi -  

- Svarog i Vida su stvorili prve ljude.. Dobravko i Ljubljanka


- Lada i Svarog

- Mokoša i Svarog



Dajbog, Svarožić, Hors, Simargl - Kres 
- Svarogov dan - 21. 9 
- Druga imena: Stari Vid, Svevid, Jakša, Svarun, Svaroh, Prabog, Staribog, Višnjibog, Dažbog, Dajbog. -Opet ime Svjetlobog i Dobribog

Veles

Veles - vrhovni bog stoke, useva, mudrosti, umetnosti, bogatstva, vlastvinštva, magije, prevara, trgovine, proricanja, vrlina i vodič duša mrtvih.

Veles


- brat Peruna i Svaroga
- Žene: Devana, Ozvena
- deca: Sirin, Kostrin, Tur, Miomir*, Ipabog, Vij




- Druga imena: Volos, Velas, Vlašić, Vlasina, Vlaho

Perun

Perun - Vrhovni bog groma i munje

Perun
- Brat Velesa i Svaroga
- Žene: Mater Slava, Dodola, Mokoša
- Deset sinova, jedan od njih Jarilo
- Druga imena:

Dalmatinska viljuška - Perun


Viljuška - Perun

Izvor: http://www.almissa.com/rjecnik/slova/p.htm

Dalmatinci su sakrili Boga Peruna u viljušku, verovatno jih je podsečalo na njegove gromove.

Triglav - najvišja planina u Sloveniji

Tri vrhovi Triglava
Triglav je planina u Sloveniji nadmorske visine 2864 m.
Triglav je najviši vrh Julijskih Alpa, a ujedno i najviši vrh Slovenije, te najviši vrh na prostorima nekadašnje Jugoslavije. Ime Triglav se odnosi na oblik planine, kao i na boga ili skupine bogova iz slavenske mitologije.
Triglav važi kao simbol slovenstva, jer se nalazi na slovenskom grbu i zastavi. Prvi uspon na Triglav se desio 26. augusta 1778, a ostvario ga je Žiga Zois. S Triglavom je također tijesno povezana legenda o kozorogu s imenom Zlatorog. Triglavsko gorje je osrednji dio Triglavskog nacionalnog parka.

Izvor: http://bs.wikipedia.org/wiki/Triglav_%28planina%29


Veles - grad u Makedoniji

Statua u Velesu


Izvor: http://visit.veles.gov.mk/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=176

U toku povijesti grad je često mijenjao ime: od Vilazora (grčki Βυλασωρα), preko Ćuprili do današnjeg Veles. Ovo današnje ime grad je dobio u 7. stoljeću sa doseljavanjem Slavena na Balkanski poluotok, od slavenske riječi veles koja znači "u šumi" (zbog gustih šuma koje su ga okruživale). Prvo naselje su osnovali Tračani, nakon toga jedno vrijeme je dio Peonskog kraljevstva, poslije toga postaje dio Bizantskog Carstva. Za Otomanske vlasti, imao je status grada ( turski: kaza) u vilajetu Selanik i dobio ime Ćuprili (turski:Köprülü ).
U Velesu su otvoreni: prva škola makedonskog jezika, prva gimnazija, prvo kazalište, prva knjižnica, prvi muzej i prva glazbena škola u Republici Makedoniji. Među sačuvanim srednjevjekovnim spomenicima, najpoznatiji je manastir Sv. Dimitrija (14. stoljeće), a pozornost svojom arhitekturom na sebe privlači crkva Sv. Pantelejmona, iz 19. stoljeća.


nedjelja, 12. listopada 2014.

Perunov hram v Perunkovcu

Perunkovac kod Gornjeg Crniljeva, Srbija[15] - polovinom osamdesetih godina XX veka, prilikom iskopavanja slovenskog hrama posvećenog bogu Perunu, na lokalitetu Perunkovac u selu Gornjem Crniljevu, pronađen je arheološki artefakt minijaturnog orla od pečene keramike.

Izvor:  http://goo.gl/inEDHz


Zaravan popločana kamenom u Kostolcu, Srbija

Zaravan popločana kamenom, na kojoj leže kosti ptica.
Izvor: http://goo.gl/inEDHz


Troglav idol iz Vraćana kod Bribira

Troglav iz više ugla
krajem XIX veka je nađen troglavi idol koji se danas čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških starina u Splitu. Idol predstavlja glavu sa tri lica. Visine je oko 35 cm, širine 27 do 29 cm, širina osnove je 23-24 cm. Visina lica varira između 16 i 21 cm, a širina lica je između 16 i 18 cm. U osnovi idola se nalazi rupa širine 10 cm, pomoću koje je glava postavljana na ostatak celine, koji nije nađen. Dva od tri lica su namerno oštećena.

Izvor: https://www.scribd.com/doc/131133384/Troglav-iz-Bribira


Kameni prikaz boga Peruna i boga Velesa u Gračiću, Žrnovnici

Bitka Peruna i Velesa


Jedini do sada poznati prikaz boga Peruna i boga Velesa (prikazan je u teriomorfnoj formi - u obliku medveda) rađen u kamenu. Kameni friz je ugrađen u spoljnu stranu fasade crkve u Žrnovnici iz X veka. Smatra se da friz potiče sa obližnjeg arheološkog lokaliteta Gračić kod Žrnovnice, gde je bio postavljen u središtu kapišta. Crkva sv. Juraja na brdu Perun iznad Žrnovnice gradi ugao od 23° u smeru sever-severoistok sa crkvom Uspenja Marijina Žrnovnici i sv. Mihovila, kao i ugao od 23° u smeru zapad-jugozapad sa Zminjim kamenom i crkvom Gospe u Siti.




Izvor:  http://bit.ly/1CborL6
http://stari.dalmacijanews.com/Vijesti/View/tabid/74/ID/81435/Zrnovnica-Od-staroslavenskog-boga-Peruna-do-turisticke-atrakcije-FOTO.aspx

subota, 11. listopada 2014.

Kip u čast Peruna, selo Turno

Kip Peruna


Na Turnem nad Gorico pri Slivnici, na polovici zračne linije med gradovoma Rifnik in Žusem, se lahko pohvalijo s pridobitvijo, in sicer gre za Perunov kip - spomenik zimzelenosti in nepremagljivosti slovenskega naroda, ki je bil postavljen ob 70. obletnici upora proti okupatorju in 20. obletnici osamosvojitve.
Verner Vrbek je praktično sam posekal topol, izklesal lik in sezidal stolp, ki skupno v višino meri 6 metrov in 66 centimetrov, s čimer je prevzel primat najvišjega kipa v občini in verjetno tudi na Kozjanskem. Spodnji del sestavlja temelj, zidan iz avtohtonega kamenja, nabranega v neposredni bližini. Stoji na kubičnem metru ‘'noge'' iz istega materiala, do višine treh metrov pa se središčno zoži na ploščo 0,5 krat 0,5 metra. Temelj predstavlja tako »robato « in »kamnito«, t. j. posvetno ali zemeljsko plat svetišča. Duhovno oziroma nebesno plat simbolizira lik Peruna, ki zavzema zgornji del kipa. Izklesan je iz debla topola, posekanega lanske jeseni, da se je lahko čez zimo naravno samoimpregniral. Tako na vzhodni kot na zahodni strani je v deblo izklesana zrcalna upodobitev Peruna v neohallstadtskem slogu in pobarvana z zlatim odtenkom. Perun je ponazorjen s tremi prepoznavnimi atributi: z brki, brado in orožjem - stilizirano podobo strele. Zrcalni lik simbolizira tudi koncept dveh obrazov boga Janusa, torej dvojnost politike kot take, kot je znan v političnih vedah.

Izvir: http://www.kozjansko.info/kultura/sentjur/4347-kip-v-cast-perunu-in-domovini.html

Panteon slovanskih bogova u Cepkih kod Kopra

Izvor: http://www.primorske.si/Priloge/Propeler/Med-staroslovanskimi-bogovi.aspx


Za devetimi gorami in devetimi vodami, med Dekani in Cepki, leži, skrita v gozdu, majhna dolina s starim sadovnjakom in hišico s krušno pečjo. Tisto, kar jo naredi res pravljično, pa so dva do tri metre veliki kamniti kipi staroslovanskih bogov. Ta prostor ni le sadovnjak, temveč svetišče, ki ga je ustvaril Slavo Batista.


Staroslovansko svetišče na Ptujskom gradu

Po drugi svetovni vojni je bilo na Ptuju odkrito slovansko staroversko svetišče. Staroslovansko svetišče na Ptujskem gradu so zgradili na razvalinah rimske utrdbe, kastela. Kastel so zgradili sredi šestega stoletja, po porušenju rimskega limesa na Donavi. Datiranja gradnje svetišča se ne da natančno ugotoviti, najverjetneje je iz začetka sedmega stoletja. Pri primerjavi tlorisa svetišča s svetiščem v Arkoni vidimo, da imata oba kvadratno obliko. Ni znano, kateremu bogu je bilo svetišče posvečeno.

Izvor: http://sl.wikipedia.org/wiki/Staroverstvo


Ptujski grad

Perunov Idol u Parku Prirode Učka

Perunov Idol
Sam kip je samostalno djelo autora Marka Vrbana, inače člana naše udruge. Nakon što je cijeli projekt osmišljen i proveden, udruga je odlučila pokloniti ga javnoj ustanovi "Park Prirode Učka". Nedugo nakon toga, 30. lipnja 2013. godine, Perunov kip je svečano postavljen na istoimeni vrh iznad Mošćenica (800 m n/v) koji je dio mitsko-povijesne staze "Trebišća-Perun".

Perun je prikazan u jednom od najčešćih tradicionalnih prikaza – s četiri strane – jer s vrha planine motri sa svoja četiri lica na četiri strane svijeta. U drugih Slavena koji su dulje zadržali svoju izvornu vjeru, taj se njegov autribut razvio i u posebno božanstvo – Svantevida. Na svakoj od svojih strana Perun u rukama drži jedan od svojih božanskih atributa – strelicu, hrastovu grančicu, sjekiru i gromoviti znak. U kruni su mu prikazani različiti nebeski simboli – kolo sunca i zvijezde. U podnožju se nalazi orao koji predstavlja samog Peruna kao nebesku pticu, te jelen i ljudski likovi koji predstavljaju sav ostali živi svijet.





Izvor: http://perunovasvetinja.hr/post/15

Predstavljamo prvi kumir praslavenskog boga Peruna postavljenog u Hrvatskoj (na vrhu brda 'Perun' na Učki), nakon više od tisuću godina. 

Svetovidov idol u selu Mokra kod Bele Palanke

Novi kip Boga Svetovida
Kip na Ravništu izrađen je od hrastovog drveta i visok je 2,30 m. Autor kipa, duborezac, Zlatko Rakić, kaže da mu je trebalo dva meseca za izradu Vida: "Ja sam se samo nadovezao na ono što je  priroda stvorila i uradio ovaj kip."

U selu Mokra kod Bele Palanke, na mestu Ravnište, za koje se vezuju mnoge lokalne legende, podignut je kip prethrišćanskom bogu Vidu, prvi od doba Nemanjića. 

Legendu o igri šumskih vila u selu Mokra, kod Bele Palanke, oživeli su entuzijasti sa namerom da podsete Srbe na daleko poreklo. Otuda su upravo na tom mestu, podigli kip staroslovenskom božanstvu Vidu.

Izvor: http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/57/Srbija+danas/913946/Kumir+na+Ravni%C5%A1tu+.html

Svetovidov hram na Pešteru

Svetovidov hram na Pešteru

Arheolozi otkrili su na jednom od brda Pešterske visoravni konstrukcije za koje se pretpostavlja da su ostaci staroslovenskog hrama.

Satelitski snimci


Radi se o svetilištu, četiri kamene konstrukcije na samom lokalitetu, koji se sastoje od jednog prilaznog pravougaonog dela, centralnog dela koji je kvadrat, obuhvaćen kružnim zidom. Kod dve su ulazi okrenuti prema istoku, kod druge dve prema zapadu.

Na osnovu nalaza materijala koji je pronađen u sondama ukazuje da se radi o X veku.

Pešter


Pešterska visoravan (poznata i samo kao Pešter) je krška visoravan (nadmorska visina od 1100-1250m) u jugozapadnoj Srbiji, jugoistočno od Sjenice. Pešterska visoravan je pogodna za ispašu ovaca (kraj je poznat po proizvodima koji dolaze od peštersko-sjeničkih ovaca, poput pešterskog sira).[nedostaje izvor] U Peštersku visoravan spada i Peštersko polje (nadmorska visina od 1150m), površine od 63 kvadratnih kilometara. Pešterska visoravan sadrži mnoge ponornice, od kojih je najveća Borovštica. Stanovništvo čine Bošnjaci i Srbi, a ima i nešto Albanaca na krajnjem istoku oblasti (prema Kosovu).
Pеštеrsка visоrаvаn је izvоrištе trеsеtа koji svојim biоpоtеnciјаlоm spаdа u nаjкvаlitеtniјi trеsеt, kako u Еurоpi, tако i u svеtu.

Izvor: http://mondo.rs/a636708/Info/Drustvo/Nadjen-staroslovenski-hram-na-Pesteru.html

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:461911-Staroslovenski-hram-na-srpskom-Tibetu 

http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/Zanimljivosti/1444971/Kolosalno+svetili%C5%A1te+Slovena+na+Pe%C5%A1teru!.html