Bogovi prirode

Runa Vetar

Predstavlja Velesa i Svetovida. Ovo je runa znanja, nadahnuća i konstantnog kretanja. Predstavlja unutrašnju kreativnu silu i znanje svakog čoveka povezanu sa umetnošću i stvaralaštvom.

Veles

Veles - vrhovni bog stoke, useva, mudrosti, umetnosti, bogatstva, vlastvinštva, magije, prevara, trgovine, proricanja, vrlina i vodič duša mrtvih.

Veles

- brat Peruna i Svaroga
- Žene: Devana, Ozvena
- deca: Sirin, Kostrin, Tur, Miomir*, Ipabog, Vij

- Druga imena: Volos, Velas, Vlašić, Vlasina, Vlaho

Veles - grad u Makedoniji

Statua u Velesu

Izvor: http://visit.veles.gov.mk/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=176

U toku povijesti grad je često mijenjao ime: od Vilazora (grčki Βυλασωρα), preko Ćuprili do današnjeg Veles. Ovo današnje ime grad je dobio u 7. stoljeću sa doseljavanjem Slavena na Balkanski poluotok, od slavenske riječi veles koja znači "u šumi" (zbog gustih šuma koje su ga okruživale). Prvo naselje su osnovali Tračani, nakon toga jedno vrijeme je dio Peonskog kraljevstva, poslije toga postaje dio Bizantskog Carstva. Za Otomanske vlasti, imao je status grada ( turski: kaza) u vilajetu Selanik i dobio ime Ćuprili (turski:Köprülü ).
U Velesu su otvoreni: prva škola makedonskog jezika, prva gimnazija, prvo kazalište, prva knjižnica, prvi muzej i prva glazbena škola u Republici Makedoniji. Među sačuvanim srednjevjekovnim spomenicima, najpoznatiji je manastir Sv. Dimitrija (14. stoljeće), a pozornost svojom arhitekturom na sebe privlači crkva Sv. Pantelejmona, iz 19. stoljeća.

Kameni prikaz boga Peruna i boga Velesa u Gračiću, Žrnovnici

Bitka Peruna i Velesa

Jedini do sada poznati prikaz boga Peruna i boga Velesa (prikazan je u teriomorfnoj formi - u obliku medveda) rađen u kamenu. Kameni friz je ugrađen u spoljnu stranu fasade crkve u Žrnovnici iz X veka. Smatra se da friz potiče sa obližnjeg arheološkog lokaliteta Gračić kod Žrnovnice, gde je bio postavljen u središtu kapišta. Crkva sv. Juraja na brdu Perun iznad Žrnovnice gradi ugao od 23° u smeru sever-severoistok sa crkvom Uspenja Marijina Žrnovnici i sv. Mihovila, kao i ugao od 23° u smeru zapad-jugozapad sa Zminjim kamenom i crkvom Gospe u Siti.




Izvor:  http://bit.ly/1CborL6
http://stari.dalmacijanews.com/Vijesti/View/tabid/74/ID/81435/Zrnovnica-Od-staroslavenskog-boga-Peruna-do-turisticke-atrakcije-FOTO.aspx