Troglav - Trumužijat, nađen na vrhu Štalenske gore Magdalenensberg, Koruška, Austria

Troglav - Trumužijat, nađen na vrhu Štalenske gore Magdalenensberg, Koruška, Austria

Tvorci venetske teorije Bor, Šavli, Tomažič pišu o artefaktu Trumužijat na Štalenskoj gori: »Tek uz poznavanje venetskog božanstva Trumužijat postaje jasno značenje kamena sa tri glave, kojeg su v prošlom stoljeću našli na vrhu Štalenske gore u Koruškoj. Njegov izrazito udubljen oblik kazuje na kultno značenje. Poznajemo doduše i druge slične kamene artefakte ali njih po ocjeni stručnjaka nije moguće jednačiti sa štalenskim. Taj kamen se jako razlikuje i od drugih sličnih rimskih artefakata. Štalenski kamen arheolozi pripisuju Keltima. To nas ne iznenađuje, arheolozi još nisu došli do spoznaje i prave ocjene venetske kulture. U nekadašnjem Noriku ocjenjuju kao keltsko sve što se ne može pripisati Rimljanima. Samo na temelju venetskih zapisa koji govore o Trumužijatu moguće je razumjeti značenje štalenskog troglavog kamena i toponima Triglav.«

Vir: http://www.lipovec.me/Praslaveni.htm

Krkavčanski kamen

Artefakt Troglav iz sela Krkavča kod Dragonja (Slovenija)

troglavo praslavensko - venetsko božanstvo, 1. st. (možda stariji), vezano na praznik sv. Vida.  

vir: https://sl.wikipedia.org/wiki/Krkav%C4%8Danski_kamen

Kameni idol iz Vačana kod Bribira

Kameni idol iz Vaćana kod Bribira

Ovaj idol se čuva u Muzeju hrvatskih spomenika u Splitu. Čine ga tri glave od kojih je jedna potpuno uništena dok su ostale dvije djelomice oštećene. 72 Jedno od djelomice oštećenih lica je ponovo oblikovano, oči su izvađene tako da su ostalesamo dvije rupe, dok trokutasta usta predstavljaju originalni dio.(T.IV:1) 73 Gornji dio glave jeoštećen ali se na prijelazu očituju linije koje bi mogle predstavljati kosu, dok je donji dioglave izdužen i predstavlja bradu. 74 Najbolje sačuvana glava je ovalna, sa okruglim očima u vidu malih izbočina, nos je prikazankao trokut. (T.IV:2) 75 Usta su oblikovana polumjesečasto. Na rubu glave moguće je razaznatitragove kose. 76 S obzirom na nepoznat konteksti nalaza pored slavenske pripadnosti ovaj idol bi se mogaointerpretirati i kao keltsko ili rimsko provincijalno djelo.

U Predgovoru djela Ivana Jurića Podrijetlo Hrvata (Genetički dokazi autohtonosti, Matica hrvatska, Vinkovci, 2013.) prof. dr. Vladimir Goss na stranici 25. piše: »Konačno valja spomenuti i Troglavca iz Vaćana kojeg je iskopao otac starohrvatske arheologije, fra Lujo Marun. Ta kamena skulptura u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu ima mnoge analogije širom slavenskog svijeta. Sela Troglava i Trojeglava kraj Daruvara vjerojatno podsjećajuna takve višeglave idole.«

Trška Crkva

 Trška Crkva

Trska crkva je jedna od najstarijih religijskih objekata u Istočnoj Srbiji. Crkva se napali u nekadašnjem selu Trgu, 4,5 kilometara severozapadno od Žagubice, u blizini sela Milatovac. Pre narodnog predanja svetišta je sagrađeno u 9. veku. Predavanje je potvrdilo i arheološka istraživanja ranjena davno 1981. godine. Analiza temeljne procjene je starost objekta (vrta crkve) na 9. veku. Razultati istraživanja i procjene starosti građevine nisu dopušteni crkvenoj hijerahiji i su radovi iznenada prekinuti, dok su rezultati samo delimično objavljeni. Prvi pisani podaci o Trškoj crkvi potiče iz 1734. godine, gdje je zabeleženo da je podignuta 460 godina ranije. 1274. godine. Prvobitno je Trska crkva bila posvećena sv. Nikoli, mirlikijskim čudotvorcem, ali je posle detaljnije obnove 1429. godine, naskraj rušenja iz neutvrđenih razloga, posvećena je rođenju prerete bogodice. O tomu svedoči kamena ploča sa natpisom i drugom iz 1483. godine. 1796. crkva je novo obnovljena i zadržala je isti izgled do današnjeg dana. Tragovi temeljite doplnate manastira, koja je veća i sa debilim zidovima mu sadašnja, ukazuju da su nosili mnogo veće zgrade koje je sadašnja crkva.

Kod neka od ponuđenih obnovljenih manastira, u temeljima hrama ugrađeni su kameni blokovi, sa još nečitljivim natpisima i neobičnim crtežima. Ne zna se porelo ovog kamena, ali pretpostavljam da su kameni blokovi iz pornografije mnogih starih objekata. Slični primeri imaju i kod granenja drugih starih hrišćanskih objekata, pogotovo u vrijeme primanja hrišćanstva. Kao građevinski materijal koriščeni su ostaci porusenih staroslovenskih svetišta (kapisi) pa čak i kameni mnogobžački kipi. U okolini crkve nalazilo se staro groblje koje više nije postojalo, nestali su i nadgrobni spomenici, kao što je svjedočan jedan zborljenog vremena.

Crteži urezani u kamenu Trške crkve predstavljaju primitivno narodnu umetnost, gde se sa nekim potezom daju konture života i ljudi, pa je pretpostavka da su mnogi stariji od samih crkava. Najćešće su pretpostavljene jedne, ima ih više desetina. Pre prihvaćanja hrišćanstva je je za Slovene bio svet, božanska, životinja obradena magičnim mošima. Mnogobrojni narodni običaji u vežima s jelenom, počinničko maskiranje u Jeneni, poznati su kod gotovo svih evropskih naroda.

Vir: http://staroslavci.blogspot.rs/2016/03/blog-post_6.html

Japodska jama - Staroslovensko svetilište Peruna / Kresnika kod Ilirske Bistrice

  Japodska jama - Staroslovensko svetilište Peruna / Kresnika kod Ilirske Bistrice

Link slo: http://bit.ly/2AMJY2W

Link eng: http://bit.ly/1Q5L3Yv

U pećini iznad Ilirske Bistrice pronađeno je staroslovensko svetilište, posvećeno Kresniku (lokalnoj verziji Peruna). Lik boga uklesan je u zid, a pored njega su sunčevi točkovi (jao, nadam se da koristim prave reči, dugo je otkad sam učila "srpskohrvatski" ...). Ludo je to, da za letnog solsticija sunce obasja (navodni) lik Kresnika / Peruna. 

Stilizirana figura je visoka 12,3 cm in široka 15,2 cm. Vrezi so globoki od 3 do 5 mm. Glava je nakazana s polkrogom, telo je pokončna črta, iz katere izhaja ena roka, ena roka ter razširjene ‘noge’. Na koncu roke so vrezani dve črti, od katerih ena roko seka. 

Japodska jama leži približno na sredini Ilirskobistriškega fosilnega plazu, slabe tri kilometre zračne črte severovzhodno od Ilirske Bistrice. Po podatkih Elektronskega katastra jam (2013) je jama s katastrsko številko 7691 dolga 15 m in globoka 8 m, klasificirana pa je kot “spodmol, kevdrc”. Strop jame se je že pred časom udrl, zato je danes vhod vanjo približno 5x3 m velika ovalna odprtina s strmimi stenami, ostanek stropa pa prekriva južni del jame. 

Bojan

Bojan - Velesov unuk

Spomenik Bojanu, mitskemu vnuku boga Velesа in ruskemu bardu v Trubčevsku, Брјанска област

Nalazišta